| |
|
|
| |
 |
|
| |
|
|
| |
| |
|
|
| |
Otok Krk nalazi se u Kvarnerskom zaljevu. Najveći je otok na Jadranu, površine 409,9 km2. Najviši vrh: Obzova (569 m). Oko otoka se nalazi dvadesetak otočića, hridi i grebena: Prvić, Galun, Zec, Plavnik, Kormati, Košljun, Sv. Marko i dr. U 68 naselja na otoku živi 16.402 stanovnika.
Reljef je krški, sa zanimljivim krškim oblicima: špiljama i pećinama (Biserujka kod Dobrinja), dolcima i škrapama. Središnjim dijelom Krka pružaju se plodna polja: Omišaljsko, Dobrinjsko, Vrbničko i Bašćansko.
Obala je dobro razvedena, s mnogim zaljevima, uvalama i prirodnim šljunčanim plažama. Najveći zaljevi su Soline (ljekovito blato) i Puntarska draga.
Klima: Ugodna i blaga mediteranska klima. Prosječna ljetna temperatura zraka 22,8 °C, mora 23 - 25 °C. Glavni vjetrovi: bura, jugo i maestral. Prema broju sunčanih sati u godini (2.500), Krk se ubraja u najsunčanije dijelove Europe.
Vode: Na otoku se nalaze dva jezera: Jezero i Ponikva, i tri rijeke: Veli ili Dobrinjski potok, Vretenica i Vela Rika.
Vegetacija: U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni Krk čine kamenjari i pašnjaci.
Rezervati šumske vegetacije: šume hrasta crnike (Quercus ilex) na Glavotoku i na otočiću Košljunu.
Ornitološki rezervati: otok Prvić i sjeveroistočni strmi dio obale otoka Krka, na kojima obitavaju bjeloglavi supovi (Gyps fulvus Habl.). Posebnost krčkoga krajolika čine terasasti suhozidi (gromače) i pastirski mrgari, sačuvani na krševitim zaravnima iznad Bašćanske udoline.
Briga o očuvanju i zaštiti okoliša vodi se neprekidno i sustavno. Potvrda su i dvije plave zastave: u marini Punat, Veloj plaži u Baški, AC Ježevac, plaža Lukobran, FKK Politin i plaža Koralj.
 Tekstovi su preuzeti sa stranica www.krk.hr
|
|
|
|
| |
|
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
Život otoka Krka kroz povijest i danas može se pratiti kroz simboliku broja sedam. Ilirskim plemenima Japoda i Liburna, te romanskom stanovništvu, u sedmom se stoljeću pridružuju Hrvati, koji postupno postaju većinskim stanovništvom na otoku. Sedam povijesnih otočkih kaštela danas je sedam administrativnih jedinica: grad Krk i općine: Omišalj, Malinska, Punat, Baška, Vrbnik i Dobrinj. Sedam je varijacija čakavskog narječja hrvatskog jezika. Sedam je običaja, plesova i narodnih nošnji.
Pučko glazbalo sopile prastari je duhački instrument, koji je i danas sastavni dio svih otočkih svečanosti, često vezanih uz crkvene blagdane i svece zaštitnike pojedinih mjesta. Bogatstvo otočnog folklora svake se godine prezentira na ljetnom Festivalu krčkoga folklora i Smotri sopaca otoka Krka. Poznati su koledvarski običaji u karnevalskom razdoblju, Stomorina (uz blagdan Vele Gospe) u Omišlju, pastirski običaj razgon (prve nedjelje u srpnju) u Vrbniku i brojni drugi. Tradicijski način života otočana vezan je uz more (ribarstvo, pomorstvo, brodogradnja), poljoprivredu i stočarstvo, napose ovčarstvo, koji su se, uz ostale djelatnosti novijeg datuma, zadržali na otoku do danas.
|
|
| |
|
|
|
